Nagrade Sajma: knjige za vječnost i publika koja ih bira 

Piše: Emir Imamović Pirke 

Posljednjeg dana ovogodišnjeg Pulskog festivala knjiga i autora - Sa(n)jam knjige u Istri, dakle u nedjelju, šestog prosinca, bit će dodijeljene dvije sajamske nagrade: jedna namijenjena primarno autorima i autoricama, ali i nakladnicima i publici, a druga isključivo onima što knjige održavaju na životu nakon što budu objavljene i tako prestanu postojati samo u svijetu onih koji ih stvaraju.

Prije nego što će ustanoviti nagrade „Libar za vajk“ i „Doktor Ivo Borovečki“, Sajam knjiga u Puli je godinama dodjeljivao „Kiklopa“, točnije „Kiklope“: priznanja u nizu kategorija čiji su laureati birani u demokratskom procesu odlučivanja velikog broja, kako bi to rekao Branimir Štulić, pametnih knjiških ljudi. 

„Kiklop“, ali ne Marinkovićev

Nazvana prema romanu Ranka Marinkovića, nagrada „Kiklop“ je od 2004. do 2014. godine bila najznačajnija u Hrvatskoj: svake se godine dodjeljivala u više od deset kategorija - autorima i nakladnicima koji su svojim radom zadužili hrvatsku literarno-znanstvenu i humanističku scenu, kao i onima koji su takvim putevima tek krenuli. Prva dodjela nagrade održana je u Grand salonu broda Dalmacija na vezu mola Carbone. Od 2009. dodjeljivan je i „Kiklop“ za životno djelo, čiji je prvi dobitnik bio Aleksandar Flaker, a slijede ga Slavko Goldstein, Predrag Matvejević, Mirko Kovač i Milivoj Solar. Akademski slikar i kipar Josip Diminić autor je prve statue „Kiklopa“, dok su ostale djelo pokojne Marine Orlić.  

„Kad smo 2004. osnovali i osmislili knjišku nagradu koju će u više kategorija dodjeljivati struka, nismo mogli ni sanjati u što će se ona razviti i što će tijekom sljedećih deset godina značiti piscima, prevoditeljima, urednicima, nakladnicima, ilustratorima i svima onima kojih se knjige i književnost tiču jer su, naprosto, čitatelji. Tako je bilo i u svih sedam godina ekonomske krize, koja se u nakladništvu osjetila više nego i u jednom drugom segmentu hrvatske kulture. Ali nakon što je godišnja knjiška produkcija desetkovana i nakon što su mnogi nekad veliki i slavni izdavači gotovo prestali izdavati knjige ili su se, kako bi opstali, preorijentirali na prijevode lake bestseller literature, 'Kiklopa' nije moguće dodijeliti, a da se ne naruši izvorni smisao nagrade“, pisalo je u priopćenju Udruge Sa(n)jam knjige u Istri objavljenom 2015. godine.

Ukidanje nagrade bio je apel da se obrati pozornost na problem domaćeg izdavaštva. Ona je, ta pozornost, izostala, a za povijest je ostalo da su „Kiklopa“ dobili, uz ostale, Orhan Pamuk, Igor Mandić, Ante Tomić, Arsen Dedić, Daša Drndić, Renato Baretić, Inoslav Bešker, Julijana Adamović i mnogi, mnogi drugi. 

Prateći put knjige

Iste te 2015. Sajam je ustanovio i prvi put dodijelio nagradu „Libar za vajk“, ne pokušavajući održati kontinuitet „Kiklopa“, nego pronaći novi model odavanja priznanja autorima i autoricama, ali i na novu razinu podići specifičan pulski odnos između pisaca, spisateljica i publike kojoj čitanje nije hobi, nego nasušna potreba, a knjige daleko više od dodatne opreme za plažu. 

Cilj nagrade „Libar za vajk“ je, u najkraćem, poticanje iznimnih nakladničkih projekata i odavanje priznanja putu knjige od autora i nakladnika, preko knjižara do publike, uz podsjećanje na važnost knjižarske struke i odlučujuće uloge publike u životu knjige. 
Zato sve i počinje tako što stručni ocjenjivački odbor koji čine vrsne hrvatske knjižarke –  Gabrijela Buljan (Knjižara Ljevak, Zagreb), Fenita Čulić (Istarske knjižare, Pula) i Vlatka Balinčić (voditeljica prodaje na Sajmu knjige) – selektiraju petnaest knjižnih naslova objavljenih u protekloj godini. Nakon njihova odabira, proces preuzima čitateljska publika Sajma: posjetitelji glasaju za knjigu godine, odnosno odabiru autora ili autoricu i izdavača koji će dobiti novčanu nagradu i skulpturu „Libar za vajk“ čiji je autor umjetnik koji je, uz ostalo, Sajam preimenovao u Sa(n)jam, Mauricio Ferlin.

Osim toga, svaki posjetitelj ili posjetiteljica Sajma koji je glasao za „Libar za vajk“ sudjeluje u nagradnoj igri: pobjednici se izvlače tijekom dodjele nagrade, prvi dobiva svih petnaest naslova koji su ušli u izbor za nagradu, drugi deset, a treći pet.
Naziv ove pulske nagrade sugerira kako je riječ o djelima za koje se s razlogom može vjerovati da će generacijama ostati u obiteljskim knjižnicama, čuvana zbog svoje svevremenske vrijednosti, dakle za vajk, zanavijek, zauvijek. 
Među dosadašnjim laureatima ovog sajamskog priznanja su: Miljenko Jergović, Olja Savičević Ivančević, Orhan Pamuk, Ješa Denegrij, Maša Kolanović… 

Čuvanje sjećanja 

„Ako su nam autori centar svijeta, svetost u tom svijetu pripada našoj publici. Oduvijek sam radila samo za publiku. Volim, naravno, čuti stručno mišljenje svojih kolega o Sajmu, njihove prijedloge, kritike i pohvale. Učila sam i učim od svojih sad već redom mlađih kolega. Ipak, najvažnija mi je ta naša neopisivo vjerna, ali kritična i profinjena publika. Pred publikom uvijek imam tremu, uvijek pomalo drhturim kako će prihvatiti program koji smo im priredili, a kad digne prst prema gore, to je moja nagrada, moj Oscar“, rekla je jednom prilikom direktorica Sajma knjiga u Istri Magdalena Vodopija.

U toj je, svetoj publici dugo bio ugledni pulski liječnik, radiolog, poliglot i svestrani intelektualac, istaknuti hrvatski esperantist čije su zasluge za prijevode hrvatske književnosti na taj nadnacionalni jezik nemjerljive, doktor Ivo Borovečki. 

Nakon što je preminuo 2023. godine, ustanovljena je nagrada nazvana njegovim imenom, a dodjeljuje se, da parafraziramo još jednoga sajamskoga gosta, dobitnika Nobelove nagrade za književnost Wolea Soyinku, za zanimanje ili interesiranje za književnost.

Nagrada „Doktor Ranko Borovečki“ postoji, dakle, zbog onih zbog kojih pisci i spisateljice pišu, prevoditelji i prevoditeljice prevode, nakladnici objavljuju nove naslove, a Sajam postoji i bilježi na desetke tisuća posjetitelja svake godine. 
Zamišljena je, koncipirana i održavana kako bi se iskazala zahvalnost najčitatelju ili najčitateljici, a sastoji se od skulpture u obliku slova Č – nastale, naravno, prema ideji dizajnera Mauricija Ferlina - uz deset knjiga koje će za kućnu biblioteku odabrati najčitateljica Pulskog festivala knjige i autora – Sa(n)jam knjige u Istri.

Ekskluzivno i partnerski

Dok autori, autorice i publika čekaju posljednju sajamsku nedjelju i dodjelu dviju nagrada, u Puli se svake godine ekskluzivno objavljuju i imena šest finalista i finalistica 
nagrade „Fric“ za najbolju proznu neprevedenu knjigu objavljenu u Hrvatskoj od prvog srpnja prethodne do tridesetog lipnja tekuće godine. 

Nagradu „Fric“ – kako je, je li, glasio nadimak Miroslava Krleže – utemeljili su i za nju financijska sredstva i medijsko-marketinški prostor osigurali medijski partneri Sajma: najtiražniji dnevni list u Hrvatskoj 24sata i tjednik Express, jedini domaći magazin s mjesečnim prilogom „BestBook“ namijenjenim književnosti.