„Ne mogu razumjeti ljude koji ne idu u kazalište, kao što ne mogu razumjeti ljude koji ne čitaju poeziju“, kazala je Anja Zag Golob, velika slovenska pjesnikinja, publicistica, kazališna kritičarka na Doručku s autorom, a koji je s pravom mjerom, kako to samo on zna, vodio Aljoša Pužar.

Tako se ujutro šestog sajamskog dana prelila atmosfera programa Ljubljana bere kojim je u utorak navečer u Istarskom narodnom kazalištu još jednim kulturnim iskorakom zaključen program 29. Sa(n)jam knjige u Istri. Na Maloj sceni INK-a nastupili su vrhunski umjetnici, a oduševljena publika – bilo je puno mladih – svjedočila je jedinstvenom umjetničkom doživljaju svjetske produkcije. To je tek dio atmosfere, one prave avangardne s kojom urbana Pula diše, a koja je pratila multimedijalni performans „Šesto čulo“ nastao prema poetskoj zbirci „DA NE“ (Sandorf) Anje Zag Golob. Dramaturška potka performansa uključivala je čitanje moćne poezije složene strukture Anje Zag Golob, njenu je interpretaciju u maniri predstavljanja slam poezije, pratila elektronska atmosferična glazba slovenskog umjetnika Drage Ivanuše, ovogodišnjeg dobitnika ugledne Prešernove nagrade, a na pozornici je uživo crtao maestro stripa odgojen na punku Danijel Žeželj. Zahvaljujući njima opet se u Puli živjelo oblacima. 
Nadrealno je bilo i u Sutonu uz knjigu koji je donio niz nepredviđenih događaja. Samo oni koji su došli, a bilo ih je puno, znaju odgovore na pitanja: Zašto je naprasno otkazana promocija romana Ivice Ivaniševića „Otmica razreda za književnost“(V. B. Z.)? Zašto su Emir Imamović Pirke i Boris Dežulović demonstrativno otišli s pozornice Crvenog salona? O čemu zapravo piše Ivanišević u romanu „Otmica razreda za književnost“? Zašto  njegovi junaci u čak dva romana imaju veze s onom Oliverovom „dva put sam umra“.

„Dualnost, hibridnost mogu se iščitati na razini forme i sadržaja ovog romana. On je spoj epike i lirike, poezije i proze. Roman Rene Karabaš otvara brojne teme, pitanje identiteta, ali prije svega 'drukčijosti', a na makrorazini problematizira problem obitelji koja je kao Janus, bog s dva lica“, kazala je odlična predstavljačica Ivana Peruško na zanimljivoj promociji knjige „Ona koja ostaje“ (Buybook) bugarske književnice, glumice, redateljice Rene Karabaš, a koja je obogatila Slavenski đardin.  
- U ovom se romanu cijelo vrijeme potiskuje ženska energija jer se od kćeri očekuje da bude sin. Ona se istiskuje iz tijela, iz spola, ali i iz socijalnog statusa, kazala je autorica čije je pravo ime Irena Ivanova, a koja je odrastala u patrijarhalnoj obitelji, a otac je i nju i sestru, zvao 'sine'.  

Terre magiche na pozornicu Histrokozmosa i njegove Sage o vinu donijela je ovaj put dalmatinska ekipa - Ivica Ivanišević, Živko Skračić i Josip Barišić, a predstavljena su vina Agrolagune. 

„Može li Hrvatska biti terra magica?“, pitala je Roberta Razzi, a Skračić priču zaključio riječima: „Hrvatska mora to biti, jer ako ne bude terra magica - neće je ni biti. S toliko raznolikosti, to je svijet bez kojeg ne mogu ni zamisliti budućnost.“

Večer, šestog sajamskog dana obilježila je premijerna promocija knjige Ozrena Žuneca: Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature (Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko katoličko sveučilište). Uz uglednog filozofa, o knjizi su govorili Anita Šikić i Aljoša Pužar, a znanje budućnosti bila je ona glavna poveznica između Macbetha i Staljina na koju je Žunec ukazao. S promocije u čijem je fokusu bila i filozofsko-etička struktura staljinizma, izdvojimo i pitanja koja je Žunec označio kao povod za svoje istraživanje: „Kako to da su ljudi koje je Staljin strijeljao vikali: 'Živio Staljin!' i kako je taj represivni sustav imao silan entuzijazam u izgradnji socijalizma?“ Istraživanje tih pitanja se, kako je rekao ovaj ugledni filozof i počasni sociolog, „pretvorilo u priču o nama“. „Staljinizam je još uvijek živ. On postoji i u kapitalizmu“, kazao je uz ostalo Žunec i poentirao: “Lijek je u razmišljanju ali ljudi nisu skloni razmišljanju jer ono je teško i neugodno.“   

Majstor stripa Dubravko Mataković bio je glavni gost Života u oblacima. Najprije je predstavljena monografija Dubravko Mataković Lea Rafolta, Hrvoja Duvnjaka i Dubravka Matakovića. (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo), a potom su antijunaci Matakovićevih stripova zaživjeli na izložbi JUFT! Koja je otvorena u Gradskoj galeriji Pula.

Svojim stripovskim ritmom idu i programi za mlade Hop i Pop Lektira, a najmlađa publika uživa u Plavom salonu na Libriću na Sajmu. Za buduću publiku ovdje nema brige.