Povijest
Od skvotiranja do nobelovaca
1. SAJAM KNJIGE U ISTRI
Neka nas knjiga uveseljava i opamećuje!
11. - 16. prosinca 1995.
Forum, Galerije Capitolium i Diana
Bez velikih priprema, kroz mnogobrojne kreativne igre i, kako se mislilo, trenutnu zanesenost ljudi okupljenih oko pulske knjižare Castropola, dogodio se Prvi Sajam knjige u Istri. I odmah je imao takozvani regionalni karakter i to jedini u Hrvatskoj. Na Sajmu, u galerijama Gradske vijećnice na antičkom Forumu, na improviziranim štandovima majstora kazališnih kulisa Romana Viškovića, izlagalo je 56 hrvatskih nakladnika.
Sajam je idejno utemeljio pjesnik Boško Obradović bez čije mašte, iskustva i kreativne hrabrosti ne bi bilo ovakvoga događaja. Uz njega, prvi su Sajam stvarali Magdalena Vodopija, Tereza Pulja, Vojislav Stojković Stole, Zoran Vodopija i 15 studenata pulskih fakulteta.
„Atmosfera oko knjige – knjiga kao kult ličnosti, to su naše male šanse. Tu počiva i šansa ovog Sajma, s odgovorom na pitanje: Kako postati dio kulturne tradicije?! Neka nas knjiga uveseljava i opamećuje!", riječi su kojima je s balkona na Forumu u toplo prosinačko jutro 1995. godine, pred više od 1000 ljudi, otvoren Prvi Sajam knjige u Istri.
2. SAJAM KNJIGE U ISTRI
Kult knjige na drevnome trgu
2. - 11. prosinca 1996.
Forum, Galerije Capitolium i Diana
Kult knjige na drevnome trgu – tako su, pomalo samodopadno i bombastično, organizatori najavili Drugi Sajam knjige u Istri. Uz nakladnike koji su sudjelovali na prethodnom, pristiglo je još dvadesetak novih. Programski, drugo izdanje Sajma iskazalo je želju organizatora da ovaj događaj ne bude samo prodajna izložba knjiga, nego mjesto predstavljanja knjige i susreta ljudi od knjige. Prva promocija Sajma dogodila se 3. prosinca 1996. u 11 sati, na otvorenom, ispred Augustova hrama. Javnim predstavljanjem „Hrvatskog općeg leksikona“ i s gostima predstavljačima Tomislavom Ladanom i Augustom Kovačecom, započet je niz od pedesetak promocija Sajma u prvih šest godina njegova trajanja.
Te je godine održana i prva sajamska izložba: predstavljanje grafika Marine Banić iz knjige pjesama „Ko mi rečeš da“.
U to, poslijeratno vrijeme, kad mnogi izdavači nisu imali ni uredan popis svojih izdanja, Sajam je imao katalog s preciznim popisom svih izloženih naslova. Tijekom deset dana Sajam je posjetilo više od 30.000 ljubitelja knjige.
3. SAJAM KNJIGE U ISTRI
Terra incognita
8. - 18. prosinca 1997.
Portarata, Stara robna kuća
Nakon dva izdanja u galerijama Capitolium i Diana, Sajam je preseljen u novi prostor. Smještena blizu Zlatnih vrata, ruševna zgrada koju Puljani zovu Stara robna kuća, primila je 107 hrvatskih nakladnika s gotovo 4000 naslova. Sajamski katalog predstavljen je kao, u tom trenutku, jedinstven i najznačajniji popis izdavača i najnovijih izdanja u Hrvatskoj. Novost Trećeg Sajma bila je svakodnevno pojavljivanje obavijesti o Sajmu i njegovim popratnim događanjima na tada još novom mediju – internetu, kao i proglašenje najbolje knjige Sajma: „Terra Incognita“ Branka Fučića. Usporedno sa Sajmom knjige otvoren je i Prvi sajam reciklaže u Istri, koji su posjetitelji i svi prolaznici mogli tijekom deset dana pogledati u izlozima Stare robne kuće. Pod nazivom „Slično se sličnomu raduje“, na Sajmu reciklaže bile su izložene jedinstvene lutke slikarice Gordane Majnarić.
Trećim izdanjem Sajma organizatori su posebno ponosni jer je upozorio na devastaciju i komercijalizaciju amblematskih gradskih prostora.
4. SAJAM KNJIGE U ISTRI
U znaku Balotinih stihova: „Lip je život samo ontar, kad se prez straha žrtvuje“
7. - 17. prosinca 1998.
Forum, Galerije Diana, Cvajner i prostor knjižare Mladost
Sajam se, neprestano u potrazi za prostorom, vratio na Forum i smjestio u galeriju Diana, prostor nekadašnje kultne knjižare Mladost i galeriju Cvajner. Krug knjiških prostora na antičkom trgu zatvorio je starinski, romantični bibliobus pristigao iz Bosne i Hercegovine.
Na četvrtom Sajmu sudjelovalo je 137 nakladnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te poznati izdavač knjiga iz područja umjetnosti Taschen iz Kölna. Više od 7000 naslova uvršteno je u opsežni katalog. Sve raznovrsnije popratne programe Sajma obogatili su glazbenik Dario Marušić i koreografkinja Slavica Šenk.
Iako je, zbog uvođenja poreza na dodatnu vrijednost, ta 1998. godina izgledala kao smrtonosna za hrvatsku knjigu i nakladništvo, Sajam je posjetilo više od 40.000 ljubitelja knjige, a moto ovog izdanja bili su stihovi Mate Balote: „Lip je život samo ontar, kad se prez straha žrtvuje“.
5. SAJAM KNJIGE U ISTRI
Knjiga kao filmska diva
6. - 16. prosinca 1999.
Kino Pula
Da je kojim slučajem Sajam imao stalni prostor, vjerujemo kako nikad ne bi oživio zaboravljeni i zapušteni parter kina Pula, mjesta prvih filmskih zanosa mnogih naraštaja Puljana. Ovako, s knjigom kao pravom filmskom divom oživjeli su i parter i pozornica ispod velikog filmskog platna. Na Sajmu je izlagalo 170 hrvatskih nakladnika, prvi put na pravim sajamskim policama.
Knjigom Sajma proglašena je „Krležijana“, enciklopedija u izdanju Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Mnogobrojne promocije kulminirale su koncertima poznatih istarskih glazbenika: Tamare Obrovac, Darija Marušića i Livija Morosina.
Na Sajmu prvi put nastupa jedan strani autor. Argentinski književnik Federico Andahazi, autor proturječne knjige „Anatom“, dva je dana bio gost pulskog Sajma. Redovi u kojima su se čekali primjerci knjige i autogrami autora, zakrčen put do pozornice, blicevi i kamere - i to ne samo one prisutnih novinara, nego i dama u lijepim godinama – slike su koje su ostale za Andahazijem.
Prvi je put Sajam i sveobuhvatnije medijski popraćen. Izjava Slobodana Prosperova Novaka: „Interliber je pravi vašar prema pulskome Sajmu“ odjeknula je Hrvatskom, a mnogobrojni novinski napisi i televizijski prilozi sa Sajmom su upoznali i širu javnost. Sajam je posjetilo rekordnih 60.000 ljudi.
6. SAJAM KNJIGE U ISTRI
S knjigom u krevet
4. - 14. prosinca 2000.
Kino Pula
Šesti Sajam bio je posvećen svima onima koji s knjigom liježu u krevet, nepostojećem klubu krevetnih čitatelja. S knjigom u krevet, sloganom i plakatom koji je podigao prašinu i negodovanje dežurnih ćudorednika, započeo je ovaj Sajam knjige u Istri. Četrdesetak autora, urednika i predstavljača svojim je promocijama knjiga od Sajma stvorilo pravi festival knjige. Najviše je pozornosti privukao tada još nedovoljno poznati Festival A književnosti (FAK) – putujuće, kolektivno predstavljanje mahom mladih, ali i nekolicine već etabliranih autora i autorica čiji se nastup se održao kao posebni program Sajma u kultnom rock klubu Uljanik.
Promocija knjige „Biblioklasti“ Gérarda Haddada pamtit će se kao najdulja i najemotivnija promocija Sajma, najprije zahvaljujući predstavljaču, danas pokojnom don Branku Sbutegi. To je bila i jedina promocija na kojoj je predstavljač – jer autora nije bilo - na zahtjev publike potpisivao knjige.
7. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pufka je zajahala knjigu
3. - 13. prosinca 2001.
Dom hrvatskih branitelja
Beskućnici sanjaju palače, a završavaju u jarku. Organizatori Sajma nikad nisu priznali da su beskućnici iako su punih šest godina lutali Pulom ne znajući do zadnjeg trena gdje će smjestiti već najavljene programe. Uoči ovog, sedmog Sajma knjiga dogodila im se prava palača – mornarička, nekadašnji austrougarski Marine Kasino, danas Dom hrvatskih branitelja. U secesijskim se dvoranama smjestilo više od 250 hrvatskih nakladnika, a Domom je prošlo više od 70.000 ljudi. Više od 70 autora, urednika i prevoditelja predstavilo se publici u Puli u koju je stiglo 30 tona knjiga, a više od 20 je u njoj i ostalo.
Mauricio Ferlin kreirao je novi znak Sajma – oblu damu koja je zajahala knjigu. Znak je, na radost organizatora koji prizivaju nevine skandale, izazvao burne reakcije dežurnih „analitičara“. Sajamska je publika smjelu damu odmah zavoljela.
Organizatori Sajma sami su sebe prozvali sanjarima knjiga, a Sajam knjige u Istri – Sa(n)jam knjige u Istri. Ovaj put to nije bio marketinški trik. Na Sedmom Sajmu uistinu se sanjalo.
Dogodio se, dakle, pravi festival knjige i autora, a počeo se nazirati i dugo najavljivani međunarodni dio Sajma. Na Sajmu su izlagali nakladnici iz Slovenije, Italije, Austrije i Bosne i Hercegovine, a putem distributera iz Hrvatske i izdavači iz Engleske i Njemačke.
8. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Na međunarodnoj sceni
2. - 12. prosinca 2002.
Dom hrvatskih branitelja
Nastao iz snova nekoliko ljudi okupljenih oko pulske knjižare Castropola kao nepreuzetna, mala izložbe knjiga, Sajam knjiga postao je najveća takva manifestacija u Hrvatskoj, kako po broju, tako, pa još i više, po pravoj festivalskoj knjiškoj atmosferi.
Tijekom jedanaest dana održano je 80 programa, predstavljeno 150 autora, urednika i prevoditelja te izloženo 10.500 naslova 270 hrvatskih nakladnika.
Sajam prvi put ima i posebnoga gosta – Republiku Češku – nakladničku velesilu s 14.000 naslova na godinu. Uz izložbu s oko 600 čeških naslova, od poznatih čeških književnika predstavili su se Michal Viewegh, Ludvík Vaculík i Jiři Menzel.
Od brojnih inozemnih gostiju treba izdvojiti Irvinea Welsha („Trainspotting“) i španjolsko-francuskog pisca Fernanda Arrabala.
Tri središnja događaja Sajma bili su međunarodni skupovi PEN u Puli s 50 domaćih i inozemnih autora, zatim Međunarodni susret urednika časopisa za kulturu s temom „Protuglobalizacijski pokreti u kulturnom kontekstu“ te „Vikend knjižničara“ posvećen multikulturalnosti u praksi.
9. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Moć žene i književno stvaranje
3.- 13. prosinca 2003.
Dom hrvatskih branitelja
„Ako je Interliber hrvatski Frankfurt, onda je pulski Sa(n)jam knjige hrvatski Leipzig“, istaknuo je ministar kulture dr. Antun Vujić otvarajući Deveti Sajam knjige, posvećen njegovu utemeljitelju, pjesniku Bošku Obradoviću.
Središnja tema „Moć žene i književno stvaranje“ još je i prije samoga početka Sajma uzbudila poneke hrvatske spisateljice. Svoje nježno pismo u svim vidovima književne i knjiške proizvodnje predstavile su – spomenimo samo neke od domaćih autorica - Irena Vrkljan, Sanja Iveković, Sibila Petlevski, Milana Vuković-Runjić, Andrea Zlatar, Daša Drndić i Julijana Matanović te strane spisateljice Karolina Fetscher, Magdaléna Platzova, Alice Schwarzer, Bettina Balàka, Isabella Bossi Fedrigotti, Erica Fischer…
Na Sajam je stiglo četrdesetak tona knjiga (290 nakladnika iz Hrvatske i inozemstva) koje je strpljivo pregledavalo i za svoje biblioteke biralo više desetka tisuća posjetitelja. Osim Doma hrvatskih branitelja, posjetiteljima i gostima sajamskih programa - a bilo je oko 150 autora, prevoditelja, urednika… - vrata su otvorili i Filozofski fakultet, kafić Foška, klub P14, klub Uljanik, Multimedijalni centar Luka, restoran Vela Nera i galerija Cvajner.
10. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Putopisi
2. - 11. prosinca 2004.
Dom hrvatskih branitelja
Zaokruženi, jubilarni Sajam iznjedrio je Kiklopa, godišnju nagradu za svekolika postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika Hrvatske koju izabire sama struka - članovi Zajednice nakladnika i knjižara, Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatskog knjižničarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Razreda za književnost i Razreda za društvene znanosti HAZU-a te književnih kritičara i novinara u kulturi, i to u 12 kategorija: urednik, biblioteka, prozno djelo, debitantska knjiga, pjesnička zbirka, knjiga eseja, publicistička knjiga, dječja knjiga, knjiga inozemnog autora, prijevod, oblikovanje knjige i hit godine. Nagrade - rad akademskog slikara i kipara Josipa Diminića - dodijeljene su 8. prosinca u Grand salonu broda Dalmacija, na vezu mola Carbone, a svog prvog Kiklopa za poeziju dobio je šibenski pjesnik, kantautor, autor glazbe za film i kazalište Arsen Dedić.
Tema Sajma su putopisi, književne avanture bilo kakvih putovanja, a program „Istra viđena očima stranih pisaca“ dopunjen je programom u kojem suvremeni hrvatski pisci pišu naručene putopisne zapise o Istri, kao što su to već učinili kolegice i kolege iz Slavonije. Naravno, nije zaboravljen ni James Joyce, koji je ravno prije sto godina doplovio u – pomorski Sibir, Bogu iza leđa – Pulu.
Dakako, nije se odustalo od provjerenih službenih programa u kojima sudjeluju gotovo svi recentni hrvatski književnici, urednici, prevoditelji, esejisti, kritičari…, a od stranih imena valja zabilježiti: Françoisa Fejtöa, Tess Gallagher, Klausa Hensela, Claudija Magrisa, Sándora Majorosa, Ruija Nunesa, Iztoka Osojnika, Orhana Pamuka, Ilju Stogoffa i Dragana Velikića.
11. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Krimić
1. - 10. prosinca 2005.
Dom hrvatskih branitelja
Uvodnim podnevnim pucnjem na temu Sajma – krimić - i prvim ubojstvom u režiji Maura Ferlina, započelo je svečano otvorenje jedanaestog Sajma knjige u Istri. Jadranka Đokić, Vojo Šiljak te policijski inspektori dr. Fric i Vlado uveli su nas u svijet krimića, a direktorica Magdalena Vodopija u zbilju Sajma. Krimić je osvojio televizijske serije i filmove, ali nikad nije nestao iz knjižara i izdavačkih kuća. Dapače, mnogima od njih kontinuirano je osiguravao egzistenciju. Gostovali su domaći i strani pisci krimića u programu „Ne pucajte u autora“: Veit Heinichen, William Lashner, Nicolas Remin, Feđa Šehović, Andrej Kurkov, Edo Popović, Mima Simić…
Razgovor iza zavjese programska je novina ovog Sajma. Namijenjen svima onima koji su željni netrivijalna štiva, stručnih razgovora, znanstvenih rasprava, intelektualnih dosjetki i novotiskanih knjiga iz raznovrsnih područja nezaustavljiva ljudskog mišljenja.
Ipak, najzanimljivija je bila neformalna hedonističko-obredna sekta Utorkaša, splitska ekipa novinara i pisaca koja se utorkom sastaje u splitskoj konobi Hvaranin, a iznimno za ovu priliku preselili su se u pulsku Kantinu. Utorkaši su, specijalno za Sajam, napisali splitsku zbirku priča „Naši preci“, bibliofilsko izdanje u 144 potpisana, žigom nakladnika ovjerena i numerirana primjerka. Prvi primjerak ljubomorno se čuva u pulskoj arhivi Sa(n)jam knjige u Istri, a posljednji u konobi Hvaranin u Splitu.
Dodjela nagrada Kiklop upriličena je u novoj dvorani Aruba cluba, 7. prosinca u 21 sat.
12. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Poezija je pitanje srca
30. studenog - 9. prosinca 2006.
Dom hrvatskih branitelja
Festival su obilježili slavni talijanski spisatelji Umberto Eco i Claudio Magris, koji su sa svojih dvadesetak europskih prevoditelja sudjelovali na simpoziju „Radovi u tijeku/ Lavori in corso“, u okviru novog festivala Polis-Jadran-Europa.
Prva četiri dana sve se vrtjelo oko planetarne ruže, semiotičara, lingvista, prevoditelja, komunikologa, znanstvenika i jednog od najprevođenijih pisaca današnjice Umberta Eca. Multimedijalna manifestacija Polis-Jadran-Europa upoznala nas je i s mladom suvremenom književnom scenom Crne Gore i izdanjima koja su u povodu te zgode izdana u biblioteci Kod Tomasa (nakladnici: Sa(n)jam knjige, Antibarbarus i Plima).
Najbrojniji gosti Festivala ove su godine bili pjesnici. Uostalom, nimalo čudno, tema Sajma - Poezija je pitanja srca -dovoljno kazuje, kako je pomnom analizom seciranja lirskoga srca dokazao Luko Paljetak na otvorenju. Više od pedeset pjesnika, od blogerskih početnika do majstora soneta, izredalo se čitajući poeziju na programima Poezija kod Domenica i Klubu živih pjesnika. Posebnu pažnju mnogobrojne publike privukli su crnogorski multiinstrumentalist, tekstopisac i performer Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, i sarajevski kantautor Kemal Monteno.
Predzadnjega dana u hotelu Riviera podijeljeno je trinaest teških Kiklopa, koji su ujedno najavili i (ne)sretan broj idućega Festivala knjiga i autora.
13. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Drugi Balkan
6. - 15. prosinca 2007.
Dom hrvatskih branitelja
Plesnim performansom u režiji Matije Ferlina otvoren je trinaesti Sa(n)jam knjige u Istri. Ferlin je dojmljivom koreografijom i još dojmljivijim kostimima brojnu publiku ispred Doma hrvatskih branitelja uveo u programsko žarište festivala – Balkan to jest drugi Balkan – onaj bez mita i predrasuda. Toj temi u čast predstavljen je i novi trodnevni program pod nazivom Balkanske (op)sesije na na kojem su sudjelovali poznati pisci, sociolozi, političari, antropolozi i ostali uglednici poput Andreja Nikolaidisa, Aleša Debeljaka, Katarine Luketić, Aleksandra Prokopieva, Ivana Čolovića, Ljiljane Filipović, Aleksandra Kjoseva, Nermina Sarajlića, Elizabete Šeleve, Beqëa Cufaja, Ermisa Lafazanovskog, Srđe Pavlovića, Andree Pisac i Žarka Paića. Koliko je tema bila intrigantna, dokazuje i činjenica da je u Pulu, isključivo radi Balkana, stigao autobus zagrebačkih studenata filozofije.
Prvi je put u Puli organiziran i susret nakladnika i autora jugoistočne Europe. Skup je inicirala poznata njemačka fondacija S. Fisher Stiftung čija je brojna delegacija, zajedno s delegacijom leipziškog sajma knjiga, nekoliko dana boravila u Puli. Na konferenciji za medije naših njemačkih prijatelja najavljena je trogodišnja suradnja Leipziga i Hrvatske, koja ima započeti u ožujku 2008., a utemeljen je i internacionalni krug prijatelja Sa(n)jam knjige u Istri čiji su potpisnici njemački, austrijski, hrvatski, bosanski i ostali gosti.
Iz Splita je u goste došao i festival pričanja Pričigin, koji je u dvije večeri okupio desetak pripovjedača i stotinjak slušatelja.
Održan je i trodnevni 0.2 festival Polis-Jadran-Europa, tečaj kreativnog pisanja pod vodstvom američko-hrvatskog autora Josipa Novakovića, te podijeljeno trinaest Kiklopa u rock klubu Uljanik.
14. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Literarni nomadi
04. - 11. prosinca 2008.
Dom hrvatskih branitelja
Sa(n)jam knjige u Istri svečano je otvoren performansom u režiji Matije Ferlina i uz sudjelovanje Ivane Roščić, Roberte Milevoj, Andree Gotovine i Kazuhira Tamarija.
Sajam je predstavio novu književnu manifestaciju: Festival dječje knjige Monte Librić, održan istodobno sa Sajmom knjige. Na Monte Libriću je više od 50 nakladnika izložilo do tada najveći izbor dječjih knjiga, a s djecom su se družili i svoje priče pričali najpoznatiji hrvatski dječji autori.
Također, kreiran je još jedan novi program - Autori iz susjedstva, stvoren kako bi se približili nakladnici i autori iz regije, točnije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Uz 50 nakladnika iz tih država, na Sajmu je 250 hrvatskih nakladnika izložilo 18.500 naslova.
Na pulskom Forumu otvorena je izložba Mirka Ilića, poznatog hrvatskog dizajnera svjetskog ugleda, Paula Buckleyja, art direktora Penguin Booksa, i Ingsu Liu, art direktorice W. W. Norton Books & Co., te izložba 50 najljepših knjiga Amerike po izboru AIGA (najstarijeg i najvećeg američkog udruženja dizajnera), skupnog naziva „Tvornica lijepih knjiga“.
U Puli je glazbenik Darko Rundek premijerno predstavio projekt „BetWeen“, a srpski redatelj Goran Marković održao hrvatsku premijeru filma „Turneja“.
Vrhunac je, naravno, bila dodjela knjižne nagrade Kiklop, koja je održana 10. prosinca u hotelu Histria.
15. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Pula u orbiti
4. - 13. prosinca 2009.
Dom hrvatskih branitelja
Odustajanje glavnog sponzora i velika financijska kriza u kojoj se Sa(n)jam knjige u Istri našao tek tri tjedna prije otvaranja nesumnjivo su dobrim dijelom obilježili jednu od najvažnijih kulturnih manifestacija u Istri i Hrvatskoj. Brojne male tvrtke, privatne osobe i autori donirali su svoje usluge i nastupe, poput Livia Morosina i Vlade Kreslina, koji su nastupali na otvorenju Sajma, dok je Morosin skladao i himnu Sajma.
Sajam je otvorio veliki argentinski pisac s kanadskom putovnicom Alberto Manguel, autor znamenite „Povijesti čitanja“ koji je u sklopu programa Suton uz knjigu predstavio najnoviji prijevod svoje knjige „Biblioteka noću“. U prodajnom dijelu ove je godine sudjelovalo više od 300 nakladnika iz Hrvatske i regije.
U deset dana Sajma održano je 66 programa, a posebno su se izdvojila dva: Vikend knjižničara velikim je dijelom bio povezan uz proslavu 60. godišnjice Sveučilišne knjižnice u Puli. Program Dragana Živadinova Pula u orbiti održan je u povodu Međunarodne godine astronomije i obilježavanja 140. godišnjice Pulske zvjezdarnice, ali i 80. obljetnice smrti pionira astronautike rođenog u Puli Hermana Potočnika Noordunga.
Na velikoj pozornici glavne dvorane Doma hrvatskih branitelja, skromnije nego ranijih godina, održana je svečanost proglašenja i uručenja nagrada Kiklop za 2009. godinu. Nagradu za životno djelo, koja je utemeljena ove godine, Udruga Sa(n)jam knjige u Istri dodijelila je, a na prijedlog Upravnog odbora Kiklopa, prof. Aleksandru Flakeru.
Drugo izdanje Festivala dječje knjige Monte Librić i ove je godine bilo sastavni dio Sa(n)jam knjige u Istri. Cijeli je prvi kat Doma hrvatskih branitelja bio Monte Librić na koji se ulazilo kroz mračan i magičan tunel, na čijem se kraju nalazila riznica riječi, slika i mašte.
16. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Knjiga i film
3. - 12. prosinca 2010.
Dom hrvatskih branitelja
Književnost i film isprepliću se na mnoge načine, što je predstavljeno na 16. Sajmu knjige u Istri: od povezivanja književnih tekstova i njihovih filmskih realizacija, predstavljanja autora koji su ostali zabilježeni i povezani u obje sfere djelovanja, preko revalorizacije scenarija i scenarista kao dijela književnog miljea, do zapisa i iskustava filmskih redatelja, glumaca, snimatelja, kaskadera, monografija redatelja…
Na Sajmu je izlagalo 250 nakladnika s gotovo 22.000 naslova, a njemačka glumica i redateljica Maria Schrader te izraelska spisateljica Zeruya Shalev - kojoj je pripala čast otvorenja Sajma – bile su posebne su gošće te su zajedno simbolizirale osnovnu nit teme Sajma: Knjiga i film.
Sa(n)jam knjige u Istri imao je rekordnih 109 događaja i 155 sudionika programa te je dodijeljena nagrada Kiklop, ali su i održani Festival dječje knjige Monte Librić Festival Polis-Jadran-Europa. Nijedna dosadašnja tema Sajma nije toliko spontano ušla u sadržaje svih programa Sajma, niti je iznjedrila toliko novih programa kao Knjiga i film.
Na prijedlog Upravnog odbora književne nagrade Kiklop, Nagrada za životno djelo dodijeljena je povjesničaru Slavku Goldsteinu.
17. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Identitet drame – drama identiteta
2. - 11. prosinca 2011.
Dom hrvatskih branitelja
Sedamnaesto izdanje Sa(n)jma knjige u Istri ugostilo je više od 200 izdavača, koji su izložili više od 15.000 knjiga, a u sedamdesetak programa nastupilo je 250 gostiju, čime je Sajam i dalje opravdavao epitet autorskog. Tema sajma Identitet drame – drama identiteta ušla je u gotovo sve pore programa na sličan način kao što je to bilo i s temom Knjiga i film.
Prvoga prosinca Sajam je kao prvim gostima otvorio vrata domaćim knjižničarima, koji su u cjelodnevnom programu mogli prvi vidjeti što nova nude hrvatski izdavači.
U godini pedesete obljetnice Andrićeve Nobelove nagrade za književnost i trideset godina od smrti barda hrvatske književnosti Miroslava Krleže, Pulski festival knjige i autora obilježio je ove dvije značajne obljetnice.
U Muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srca na vrhu pulskoga Uspona De Ville, posljednjeg dana 17. Sajma knjige u Istri, 11. prosinca 2011. u podne održano je svečano proglašenje i uručenje knjižnih nagrada Kiklop za 2011. godinu. Kiklop za životno djelo dodijeljen je Predragu Matvejeviću.
18. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Mediteran – Bijelo i Crno more
30. studenog - 9. prosinca 2012.
Dom hrvatskih branitelja
Pulski festival knjiga i autora za središnju je temu imao Mediteran – Bijelo i Crno more i prvi put u povijesti, umjesto podnevnog, „noćno otvorenje“! Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić podsjetila je kako se upravo Pula – iz očitog razloga - kandidirala za svjetsku prijestolnicu knjige. Posjetiteljima i sudionicima Sajma obratile su se i književnice iz Turske Ayfer Tunç i Ece Temelkuran, održavši zdravicu te podsjetivši kako „narode ponajviše zbližavaju kultura i umjetnost“.
Slojevit program Sajma ima je različite sadržaje, kako one posvećene samoj temi, tako i one koji ga čine najvažnijim u ovom dijelu Europe: Mediteran: Bijelo i Crno more – Turska i Italija, Druga obala/ L’altra costa, Kradljivci mora, Bertijev program: ljubav na drugi pogled, Autori iz susjedstva, Sa(n)jam knjige u knjižnici, Nevidljiva knjiga, Razgovor iza zavjese, Istra ispod kore, Suton uz knjigu… Te je godine nastupio najveći broj stranih autora u povijesti Sajma, njih 25 iz osam zemalja. Uz turske (Ece Temelkuran, Ajfer Tunç, Nedim Gürsel, Murat Uyurkulak) i talijanske autore (Jole Zanetti, Claudio Magris, Giorgio Pressburger, Luca Doninelli, Enrico Palandri) te autore iz regije (Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore), u Pulu su stigli i autori iz Portugala, Mađarske i Austrije.
Posljednjeg dana 18. Sajma knjige u Istri održano je svečano proglašenje i uručenje knjižnih nagrada Kiklop za 2012. godinu. Kiklop je dodijeljen u 13 kategorija, računajući i onu za životno djelo dodijeljenu Mirku Kovaču.
19. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Središnje teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina – Regija u regionu
5. - 15. prosinca 2013.
Dom hrvatskih branitelja
To što se 19. Pulski festival knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri po prirodi stvari događao između onoga na kojem je proslavljeno punoljetstvo i još jednog, jubilarnog, dvadesetog, nije značilo da će se održati kao podsjetnik na prošli, ni kao tek najava idućeg. Zato je, točnije i zato, umjesto jedne, središnje, Sajam imao tri teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina – Regija u regionu, a programski bio snažno okrenut teorijsko-znanstvenim raspravama održanim na Međunarodnom znanstvenom skupu Socijalizam na klupi, Međunarodnoj konferenciji nakladništvo – trendovi i konteksti i Fellowship programu Kumpanija od libra.
Na više od 80 događaja bilo je više od 200 sudionika i sudionica, dok je 250 hrvatskih i inozemnih nakladnika izložilo 15.000 naslova.
Sajam je ustanovio još jednu, takozvanu Čitateljsku nagradu i nazvao je po legendarnom pulskom rendgenologu, esperantistu, poliglotu, ali iznad svega istinski velikom čitatelju i posvećeniku knjigama, dr. Ivi Borovečkom.
Ljudmila Ulickaja, Tatjana Tolstaja, Aleksandar Genis, Oleg Kašin, Sergej Birjukov, Tonko Maroević, Zvonko Maković, Nadežda Čačinovič, Vladislava Goridić-Petković, Slobodan Tišma, Lásló Végel, Želimir Žilnik, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Milana Vlaović, Mirjana Dugandžija, Luko Paljetak, Ahmet Ümit, Flavio Soriga i Ivo Štivičić tek su neka od imena autora i autorica koji su obilježili ovo sajamsko izdanje. Nagradu Kiklop za životno djelo dobio je Milivoj Solar.
20. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: 1914.
4. - 14. prosinca 2014.
Dom hrvatskih branitelja
U godini obilježavanja stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata, jubilarni 20. Sa(n)jam knjige u Istri bio je posvećen nemiloj 1914., godini koja je pokazala kakvo će biti kratko i krvavo 20. stoljeće, ali i godini u kojoj je Pula doživjela svoj urbani vrhunac. U jedanaest sajamskih dana i više od 100 njegovih programa, promocija knjiga i autora, okruglih stolova, panel-diskusija, stručnih skupova, izložaba, performansa, filmova i koncerata obrađivala se sva kompleksnost zadane teme.
Poseban žanrovski fokus bio je usmjeren prema devetoj umjetnosti - stripu, a tema Sajma je prvi put neposredno i izravno u središte zanimanja postavila Pulu: kulturološkim, sociološkim, antropološkim, urbanim i inim studijama o gradu, nekadašnjoj najvećoj ratnoj luci Austro-Ugarske.
Dakako, neizbježno je bilo Sarajevo - grad koji je 1914. godine trajno obilježila u povijesti ljudske civilizacije. Predstavljeni su mahom mladi bosanskohercegovački autori koji ne žive u BiH, ali je se u svom pismu permanentno dotiču. O atentatu u Sarajevu raspravljalo se kritički i znanstveno na panel-diskusijama, okruglim stolovima, predavanjima, promocijama i predstavljanjima časopisa, knjiga i zbornika.
Sajam je vlastiti jubilej zapravo stavio po strani potencirajući ne svoje trajanje, nego svoje inovativne programe kao što su Doručak s autorom, Bertijev program: Ljubav na drugi pogled, Suton uz knjigu, Razgovori iza zavjese, Istra ispod kore, Autor čita autora, Bijelo i crno more te Druga obala/ L'altra costa, dok je Međunarodna konferencija Nakladništvo – trendovi i konteksti bila posvećena digitalnim autorima i elektroničkim knjigama.
U salonima Doma hrvatskih branitelja je oko 300 hrvatskih i inozemnih nakladnika izložilo više od 15.000 naslova, koje vidjelo i moglo kupiti gotovo 80.000 posjetitelja.
21. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Otok-Geto-Azil
3. - 13. prosinca 2015.
Dom hrvatskih branitelja
Za razliku od Balkana na kojem je povijest uvijek živahna, u ostatku svijeta takva je i sadašnjost. Pulski festival knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri od svog je osnutka umjetnost branio od malignih utjecaja revizionističkih, dnevnih politika i brisao granice između nje i zbilja važnog, a 2015. godina pokazala je kakav svijet jest i kakav će biti. Muke stotina tisuća migranata na njihovu dugom putu prema zemljama u koje su pošli po dostojan život bile su inspirativne za odabir sajamske teme – Otok-Geto-Azil – dok je duh Sajma ostao takav da je pisac Ivica Ivanišević rekao: „Ovo nije trgovački sajam, ovo nije diskontna knjižara. Ovo zapravo uopće nije sajam, nego je festival na kojem se pridaje ozbiljna važnost i autorima i njihovim knjigama“, pa dodao da je njemu najveća mana Sajma to što se poslije njega mora vratiti u realnost.
A o njoj, toj nimalo ugodnoj lokalnoj, regionalnoj i globalnoj realnosti izravno su – na panel-diskusijama i okruglim stolovima – i neizravno, kroz predstavljanja recentnih izdanja, uz ostale govorili: Erri De Luca, Jón Kalman Stefánsson, Jurij Viničuk, Oleksandr Irvanec, Joachim Sartorius, Benjamin Flao, Sylvain Coissard, Dragan Velikić, Miljenko Jergović, Alem Ćurin, Marina Vujčić, Andrea Matošević, Igor Duda, Jasna Žmak, Milan Rakovac, Jurica Pavičić, Zoran Ferić, Predrag Lucić, Zvonko Maković, Slobodan Šijan, Božo Koprivica, Vesna Goldsvorti…
U sajamskim programima sudjelovalo je više od 150 autora i autorica iz Hrvatske i inozemstva, među 250 nakladnika bilo je i 30 značajnih iz Srbije, dok je broj posjetitelja porastao za 30 posto.
22. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Transatlantik
1. - 11. prosinca 2016.
Dom hrvatskih branitelja
Pulski festival knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri, dvadeset drugi, otvorio je – na svom prvom gostovanju u Hrvatskoj, ali i regiji – sirijski pjesnik Adonis, autor 30 pjesničkih i 29 esejističkih zbirki i predavač na Sveučilištu Sorbonne.
Sajamska tema – Transatlantik – u fokusu je imala španjolske i portugalske pisce i spisateljice, a program Ljubljana bere one slovenske.
Po broju sudionica, ovo se izdanje slobodno može nazvati ženskim Sajmom, a među autoricama su bile: Inês Pedrosa, Teresa Salema, Bejan Matur, Metka Krašovec, Alenka Sottler, Hana Stupica, Svetlana Makarovič, Svetlana Slapšak, Maja Gal Štromar, Agata Tomažič, Mojca Kumedrej, Tatjana Gromača, Slađana Bukovac, Evelina Rudan, Lucía Etxebarría, Slavenka Drakulić…
Selektorica središnje teme Sajma, cijenjena prevoditeljica s portugalskog Tanja Tarbuk, u Pulu je dovela i niz vrsnih portugalskih, afričkih i brazilskih autora koje je predvodio finalist nagrade Booker, angolski pisac José Eduardo Agualusa s knjigom „Opća teorija zaborava“.
23. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Intime
1. - 10. prosinca 2017.
Dom hrvatskih branitelja
Vanja Kulaš, novinarka specijaliziranog portala Moderna vremena, zabilježila je dio telefonskog razgovora svog nepoznatog suputnika na povratku iz Pule u Zagreb: „Nismo imali puno vremena, ali poslušali smo desetak predstavljanja, za nekoga tko voli knjige, to je nešto divno...“
Tih „desetak predstavljanja“ bilo je nekih 10 posto od ukupnog broja programa na Sajmu na kojem se broj nakladnika mjerio stotinama, broj izloženih naslova desecima tisuća, a broj posjetitelja i posjetiteljica uveliko prešao brojku od 60.000.
Posebnu pažnju publike privuklo je program À propos kojim je selektorica Nataša Medved - odabravši petero vrlo različitih mladih frankofonih autora - ukazala na kompleksnost tema, tendencija i utjecaja koje čine krajolik suvremene francuske i frankofonih književnosti, s akcentom na afričku produkciju. Kaouther Adimi, Sylvain Prudhomme, Maryam Madjidi, Adrien Bosco i, posebice, Armand Patrick Gbaka-Brédé, koji djeluje pod autorskim imenom Gauz, govorili su o srazu Afrike i Francuske, socijalnim nejednakostima, rasizmu i zapadnoj Europi.
Pulski festival knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri, otvorio je – jednim od svojih posljednjih javnih nastupa – hrvatski pisac, kritičar, novinski komentator, hedonist i erudit, danas pokojni Igor Mandić.
24. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Sloboda
29. studenog - 9. prosinca 2018.
Dom hrvatskih branitelja
To što je mjesto radnje Sajma Pula, što njeguje zavičajnost i potencira istarsku jezičku, međuetničku i kulturološku slojevitost, što među nakladnicima, kao i autorima i autoricama, dominiraju oni i one iz Hrvatske, Pulski festival knjiga i autora nikad nije sprječavalo da funkcionira i kao regionalni i, naravno, europski i svjetski. Tako je, nakon predstavljanja književne produkcije iz Beograda, Vojvodine, Sarajeva, Bosne, Crne Gore, Ljubljane, Portugala, Španjolske, Italije, Hercegovine… zemlja partner bila Republika Sjeverna Makedonija – također multijezična, multikulturalna i po poetskoj raznovrsnosti dinamična država pulsirajuće književne scene prepoznate daleko izvan njezinih granica. Posebnu pažnju publike privukao je i itekako opravdao pjesnik Nikola Madžirov i njegov poetsko-glazbeni performans koji je od onih koje je održavao u New Yorku razlikovalo, naravno, vrijeme i mjesto te to što ga je ovaj put na violini pratio istarski glazbenik Dario Marušić, a ne Oliver Lake, američki jazz glazbenik, suradnik i aranžer Björk i Loua Reeda ili talijanski kompozitor klasične glazbe Angelo Inglese.
U povodu makedonskoga gostovanja u Istri objavljene su, prvi put na hrvatskom jeziku, odabrane drame velikog makedonskog dramskog pisca Gorana Stefanovskog.
Nakon Umberta Eca i Orhana Pamuka, u Puli je gostovao i Sajam službeno otvorio još jedan dobitnik Nobelove nagrade za književnost Wole Soyinka, dok je jedna od najposjećenijih večeri bila ona u kojoj je nastupio znameniti i itekako utjecajni filozof Peter Sloterdijk.
Ovo izdanje Pulskog festivala knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri bilo je posvećeno prerano preminulom piscu, pjesniku, novinaru, dramatičaru, kazališnom redatelju i satiričaru, splitskom geniju Predragu Luciću.
25. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema:Gradovi u tijeku
5. - 15. prosinca 2019.
Dom hrvatskih branitelja
U kasno ljeto 1995. godine Hrvatska je još bila zemlja u ratu. To što će on ubrzo biti gotov značilo je svašta, ali opet nije bilo najbolje vrijeme za planiranje Pulskog festivala knjiga i autora. Ipak se on, taj festival koji će postati Sajam, pa Sa(n)jam – dogodio. Jedino nevjerojatnije u tom vremenu bilo je očekivanje da će dočekati svoje 25. izdanje. E, dočekao je, a samo bi, da je nekako moguće, njegov utemeljitelj - pokojni Boško Obradović - mogao reći kakvu mu je budućnost predviđao.
Četvrt stoljeća Pulskog festivala knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri obilježeno je rekordima u broju programa, sudionika, sudionica, nakladnika, naslova, posjetitelja i posjetiteljica…
Ta 2019. godina i 25. obljetnica pokazali su koliko je narastao Sa(n)jam knjiga i koliko je bilo ispravno zamisliti ga i voditi ambiciozno, tako da ne bude provincijski skup na kojem se strani gosti osjećaju kao da domaćinima udjeljuju milostinju samim svojim prisustvom, uz nepretencioznost zahvaljujući kojoj su jednaki i debitanti i oni što su se, kako se to kaže, etablirali dok su novi autori učili slova, a sve uz potpuno srastanje s gradom i gradskim životom.
Jubilarni je Sajam otvorio jedan od najznačajnijih pisaca Pule, srpski književnik Dragan Velikić, dok se direktorica Sajma Magdalena Vodopija prisjetila Alberta Goldsteina i Dušana Karpatskog čija je uloga u stvaranju i rastu Sajma golema, ali i izdavača koji su „prošli sve tranzicijske krize te uspone i padove sa Sajmom“.
Ono što tada nije znala je da će njezina najava 26. Sajma kao prvog – dakle programskim formatima, konceptima i idejama osvježenog – već nekoliko mjeseci kasnije dobiti sasvim novo značenje i da ostvarivanje želja zna biti gore nego njihovo neispunjavanje.
Nedugo nakon što je slavljenički Pulski festival knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Istri zatvoren, isto se dogodilo i svijetu. Cijelom.
26. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Di smo?
4. - 13. lipnja 2021.
Tvornica trikotaže Arena
Za razliku od Festivala dječje knjige Monte Librić, koji je bio prva javna manifestacija odgođena zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, Pulski festival knjige i autora bio je nevažno koja po redu. Ono što jest bitno je da je bio potpuno pripremljen, prilagođen dotadašnjim mjerama zaštite javnog zdravlja, prebačen na nove lokacije među kojima je i muzejsko-galerijski prostor Sveta Srca, za ovu prigodu pretvoren u predivnu i nikad otvorenu knjižaru.
Umjesto u uobičajenom zimskom terminu i u Domu hrvatskih branitelja, 26. Sa(n)jam knjige u Istri održan je od 4. do 13. lipnja u prostoru nekadašnje Tvornice trikotaže Arena i Shipyard Pubu čija je velika terasa – i nekadanji dio tvorničkoga kruga – poslužila kao središnje programsko mjesto.
Radost zbog mogućnosti susreta nakon izolacije i lockdowna, lijepo, mediteransko vrijeme, duh ranih izdanja u kojima je Sajam oživljavao zaboravljena ili nedovoljno korištena, a poznata pulska mjesta, uz sjajnog pjesnika Petra Gudelja, koji je i otvorio Sajam, te gostovanje velikog srpskog pisca Svetislava Basare, učinili su da se više nitko nije sjećao onog nesuđenog Sajma planiranog nekih pola godine ranije. S poezijom u tematskom fokusu i pitanjem „Di smo?“, Sa(n)jam knjige u Istri propitivao je i aktualni trenutak, takozvano novo normalno, ali i podsjećao na život kakav je bio i kakav, činilo se, dugo neće biti.
Jedini Pulski festival knjige održan pod suncobranima podsjetio je na šarm grada koji se dugo prepoznavalo po radništvu i punku. A onda je došla zima…
27. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Ljubav
19. - 28. studenog 2021.
Tvornica trikotaže Arena
Kraj pandemije još nije proglašen pa ni Sa(n)jam knjige u Istri nije mogao biti održan u Domu hrvatskih branitelja nego na istim onim mjestima na kojima je bio i prethodni. Samo što ovaj put nije bilo mediteranskog sunca pod kojim ipak sve izgleda ljepše.
Cjepiva i potvrde o cijepljenu, testiranja i strah od svakog kihanja ipak nisu mogli zasjeniti ono najvažnije: hrvatski i regionalni pisci pokazali su koliko im je Pulski festival knjige i autora važan i da je neudobnost gerilskog izdanja podnošljivija od opcije da Sajma ne bude dok se svijet ne vrati u staro normalno. Dijelom i zato, ali i iz još 1001 razloga, za centralnu je temu izabrana Ljubav, emocionalno stanje koje se manifestira i onim, zbog javnog zdravlja zabranjenim: zagrljajima, poljupcima, bliskošću i životom bez zaštitnih maski. Da užas ide svome kraju, potvrdio je i povratak gošći i gostiju izvan Hrvatske i veći broj onih iz nekadašnje Jugoslavije.
Ukrajinska književnica Sofija Andruhovič, slovenska spisateljica Gabriela Babnik, Austrijanka Laura Freudenthaler, srpski glumac i pisac knjige „Stovarište“ Sergej Trifunović te francuski strip autor Zanzim vraćali su duh onog uobičajenog, velikog, glamuroznog i za autore i autorice najudobnijeg mogućeg Sajma.
Svakako je poseban događaj bilo predstavljanje knjige „Pola veka XX veka“ u izdanju Biblioteke XX vek, naslovima fascinantne i po mnogo čemu najvažnije biblioteke u regiji. O njezinih 50 godina govorili su njezin urednik i osnivač, antropolog Ivan Čolović, urednica knjige i povjesničarka Dubravka Stojanović te filolog Sinan Gudžević. „Bilo je dobro i bio je Sajam, ali to nije taj Sajam“, rekao je jedan od njegovih čestih gostiju. Već iduća, 2022. godina pokazala je da je bio u pravu.
28. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Pulski festival knjiga i autora
Tema: Povratak
25. studenog – 4. prosinca 2022.
Dom hrvatskih branitelja
Za temu 28. izdanja Pulskog festivala knjige i autora Povratak nije izabran samo zbog pukog kretanja, zbog – napokon! – mogućnosti da se Sa(n)jam knjige u Istri održi u formatu postavljenom početkom stoljeća ili zbog nekakve simbolike, iako je, izuzmemo li doba pandemije, 2022. godine bilo punih dva desetljeća otkako je Dom hrvatskih branitelja i dom Sajma.
Povratak je uvijek, bez obzira na uzrok odlaska, bolan i otkriva da više nikad neće i ne može biti isto kao što je bilo nekad. Velika, važna i potentna umjetnička tema savršeno se preklopila s organizacijskim povratkom velikim autorima i autoricama, velikim produkcijama i velikim, uvijek velikim ambicijama.
Eva Menasse, Kapka Kassabova, Sofi Oksanen, Marta Barone, Kassima, Boris Buden, Semezdin Mehmedinović, Ivana Šojat, Selvedin Avdić, Katalin Ladik, Dejan Dukovski, Srđan Karanović, Rajko Grlić, Nedjeljko Dragić, Max Neuman, Davide Toffolo, Tamara Obrovac, Milan Rakovac, Boris Dežulović, Viktor Ivančić, Dragan Velikić, Goran Vojnović, Predrag Finci... tek su neki i neke od sudionika i sudionica Sajma koji je, slaveći slobodu nakon godina ograničenja, obilježio 70. godina Pulskog filmskog festivala, pola stoljeća Animafesta i stoljeće od rođenja Piera Paola Pasolinija.
Sve je opet bilo tu: programi za djecu, reprezentativni formati u istom takvom ambijentu, veliki broj nakladnika i golem broj izloženih knjiga, deseci tisuća posjetitelja i ništa nije bilo isto. Od sajamskog pravila da nijedno izdanje ne smije biti lošije od prethodnoga i želje da svaki idući bude bolji u Puli se ne odstupa.