Umjetnički rukopisi Livija Badurine, Tanje Draškić Savić, Tanina Liberatora, Milomira Kovačevića Strašnog i Antonije Rusković Radonić u pulskim galerijama, rođendansko slavlje s Rambom na Portarati i performansi u čast broda Galeb i poezije Aljoše Pužara

„Mikrokozmos“ tema ovogodišnjeg 30. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulskog festivala knjiga i autora, koji će se održati od 29. studenog do 8. prosinca, dodiruje i brojne sajamske programe koji se održavaju izvan književne pozornice u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Mikrokozmose umjetnika obljetnički Sajam predstavit će publici kroz pet izložbi snažnih autorskih rukopisa glumca Livija Badurine, umjetničke fotografkinje Tanje Draškić Savić, majstora stripa Tanina Liberatorea , fotografa Milomira Kovačevića Strašnog i akademske slikarice Antonije Rusković Radonić u pulskim galerijama - Vincent iz Kastva, Domu hrvatskih branitelja, Gradskoj galeriji Pula, Makina i Cvajner. Audio-vizualni performans „Propulzor: Partitura za brod Galeb“ održat će se u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom  kazalištu Pula, a svoju će poeziju Aljoša Pužar pretvoriti u performans u Crvenom salonu DHB-a. Na slavlju 30. rođendana Sajma na koncertu na Portarati nastupit će svjetski mega car Rambo Amadeus.

Sve počinje već ovoga tjedna: najava velike sajamske obljetnice dogodit će se uoči Sajma u Noći kazališta 16. studenog u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu, gdje se u partnerstvu s INK-om pod temom Mikrokozmos otvara prva izložba Sajma „Dnevnik glumca: Pokusna dvorana /prostor nastajanja i nestajanja“ Livija Badurine. Glumac i prvak Drame zagrebačkog HNK-a, kazališni umjetnik Livio Badurina - kojeg s pulskim Sajmom povezuju i brojni programi sajamskih otvaranja u kojima je nastupao - snimao je sve svoje predstave od 2008. te svoje zapise objedinio na izložbi video-instalacija "Pokusna dvorana/Prostor nastajanja i nestajanja" koja je nastala iz serije radova "Dnevnik jednog glumca". Izložbu je u ožujku ove godine premijerno predstavio u zagrebačkom HNK-u, koji je i producent ovog projekta, a potom i na Dubrovačkim ljetnim igrama, a sada će djela Livija Badurine vidjeti i pulska publika. Riječ je o videoradovima u kojima se isprepliću fotografija i video snimljeni fotoaparatom i mobitelom tijekom nastajanja predstava Medeja Tomaža Pandura, Edip Eduarda Milera, I konje ubijaju, zar ne? Ivice Boban, Kraljevo Ozrena Prohića i Mi smo kraljevi a ne ljudi Matije Ferlina.

„Što je vidio dok je nastajao scenski događaj u kojemu će on biti gledan?“, pita se Leonida Kovač u eseju koji prati izložbu, i, uz ostalo ističe: “Ako je suditi prema Dnevniku glumca, za Livija Badurinu ne postoji prazan prostor, kao ni granica koja dijeli pozornicu, ma kakva bila, od nečega što ona nije. Prostor vidljiv u njegovim dnevničkim vizualnim esejima do krajnjeg je zasićenja napučen raznorodnim mikrosituacijama generiranim susretima i mimoilaženjima ljudi, ispisanih riječi i kojekakvih stvari. Od papirića, zidnih pločica, životinjskih maski, do kompjutera. Zato svaki slijed opažajnih bljeskova kojima je artikuliran Dnevnik postavlja brojna pitanja o mjestima, razinama i registrima događaja drame. O sceničnostima s onu stranu prizorišta i o migrirajućim česticama koje se nastanjuju u živim tijelima da bi ona privremeno metamorfirala u napisane, režirane, koreografirane likove. O utiskivanjima koja iznenada izranjaju kao sjećanja što postojeći u osobitoj vrsti vremenitosti postaju neizvjesnost sama.“.
 

Tijekom cijelog 30. Sajma velika izložba portreta autora koje je snimila dugogodišnja suradnica Sajma, umjetnička fotografkinja Tanja Draškić Savić bit će postavljena u Kavani Mozart i holu DHB-a. Izložba naslovljena „Tanjini portreti“ donosi četrdesetak crno-bijelih portretnih fotografija autora koje je Tanja Draškić Savić snimala od 2013. godine, kao fotografkinja Sajma. Između ostalih, svojom je kamerom Tanja Draškić Savić za povijest u vremenu zaustavila dolazak na pulski Sajam nobelovca Wole Soyinke, njemačkog filozofa Petera Sloterdijka, sirijskog pjesnika Adonisa, ilustratora i dizajnera Mirka Ilića…  

U programu 30. Sajma u utorak 3. prosinca u 21 sat u Gradskoj galeriji Pula veliki Tanino Liberatore , zvijezda europskog stripa, tvorac „RanXeroxa“, osebujan autor suvremene likovne umjetnosti, predstavit će se izložbom radova „Fragmenti kaosa “. Izložba je dio sajamskog programa Storie italiane /Strip Strasse, a kustosice su Paola Damiano i Nicoletta Rondinella, koje u Pulu stižu s poznatog Međunarodnog festivala pop kulture - Napoli Comicon. Tanino Liberatore, poznat kao Michelangelo talijanskog stripa, na izložbi „Fragmenti kaosa“ predstavlja se publici kroz „igru ogledala između prošlosti i sadašnjosti: Tanino Liberatore iz ’70-ih i ’80-ih godina koji je tek počinjao stvarati u devetoj umjetnosti kao provokator, sanjar, eksperimentator, ali istodobno i njezin zatočenik koji tvrdoglavo i detaljno istražuje savršenstvo linije – i današnji Liberatore, profinjeni ilustrator koji pogledu publike nudi oronule i prelijepe žene, erotične i izazovne, ali i prokletnice i moćnice, nakon mnogih godina promišljanja, digitalnog crtanja i prihvaćanja utjecaja drugih vrsta umjetnosti.“

U srijedu, 4. prosinca, u 21 sat Milomir Kovačević Strašni, jedan od najpoznatijih foto-kroničara Sarajeva, višestruko nagrađivani fotograf koji od 1995. živi u Parizu, predstavit će se u Galeriji Makina izložbom „Sarajevo 80-ih “. U tekstu kataloga izložbe fotografija Milomira Kovačevića Strašnog pod naslovom „Osamdesete “ novinar i publicist Boro Kontić, u čijoj je emisiji rođena slavna „Top lista nadrealista“, traga za korijenima kultnih osamdesetih u Sarajevu, te fotografske zapise Milomira Kovačevića Strašnog svrstava uz kulturne činjenice 80-ih u Sarajevu, ali i naših prostora uopće, Među njima su, između ostalih,  film „Sjećaš li se Dolly Bell“  Emira Kusturice, pjesnici poput Semezdina Mehmedinovića i Miljenka Jergovića, režiseri i glumci s Akademije scenskih umjetnosti, od kuda stiže „Audicija“…

Svečano otvaranje programa Konavle – zemlja gost ovogodišnjeg Histrokozmosa i izložbe „Let s vilama“ akademske slikarice iz Konavla Antonije Rusković Radonić zakazano je za četvrtak 5. prosinca u 12.30 sati u Galeriji Cvajner. Među brojnim gostima koji stižu iz Konavla predvođeni leksikografom i piscem Vlahom Bogišićem, na otvaranju ovog sajamskog programa bit će i načelnik Konavla Božo Lasić i umjetnica Ljuba Gamulin, a kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner.

„Bijele vile, kako se za mitska bića vična letu, ali i same Konavoke kaže po konavosku, pojava su iz jezika, predaje i priče, pa je utoliko i logično da ih svatko za sebe prepozna u pejzažu kojim se kreće, bilo u zbilji ili u predodžbi kakvu sažima figuracija slikarice koja je na glas došla otvaranjem prozora u horizont iz malog dovršenog svijeta koji kao da se otima sudbini potonulog kulturnog dobra. I sama je Antonija Rusković poduzela pa i dovršila toliko toga da bi figure iz kojih taj svijet dolazi rekonstruirala i dokumentirala, no ono što njezine slike, za koje se tek čini da su iz njega preuzete, u bitnome odvaja od te geste jest njegova procijeđenost, istinitost u smislu Aristotelova poučka da se tek u fikcionalnom, izmišljenom može sa sigurnošću računati s potrebnom dozom vjerodostojnosti“ , piše, uz ostalo, o izložbi Vlaho Bogišić.

U utorak 3. prosinca u programu Poezija pitanje srca – Aljoša Pužar , dugogodišnji suradnik Sajma, voditelj Doručka s autorom, u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja u 20 sati predstavit će  svoju novu zbirku poezije „Pitanje nadležnosti“ ( Fraktura). S pjesnikom Aljošom Pužarom razgovarat će voditelj Aljoša Pužar. „Performans koji jedva čekamo“, najavljuje ekipa Sajma. U subotu 7. prosinca u 21 sat u INK-u u programu Puna je Pula premijerno će biti izveden audio-vizualni performans „Propulzor. Partitura za brod Galeb “. Autori projekta su Alen i Nenad Sinkauz (glazba), Andrea Matošević (istraživanje, scenarij, tekstovi), Vladislav Knežević (scenarij, redatelj filma), Miodrag Gladović (višekanalni audio postav, oblikovanje zvuka) i Mario Kalogjera (montaža i obrada video sekvenci).Performans “Propulzor” ispituje genetski kod broda Galeb. U kontekstu jugoslavenske politike nesvrstanih poznat je kao “brod mira”, u njega su utkane mijene u društveno-političkoj stvarnosti naših prostora, a zrcali i mikrokozmose Uljanika i Pule. „Propulzor“ ulazi u samu ontologiju antologijskog školskog broda Galeb, a kako u eseju koji prati performans piše Andrea Matošević, priča kaže da su mu upravo radnici Uljanika nadjenuli ime, a zapadna obala Otoka po njemu je dobila ime ‘Molo Galeb’. U realizaciji filma koji čini dio performansa korišteni su materijali iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva.

Slavimo trideseti, koncertni je vrhunac ovogodišnjeg Sajma, a riječ je koncertu Ramba Amadeusa u petak, 6. prosinca u 21 sat na Portarati. Naravno, pozvana je cijela Pula. Veliko slavlje partnerski podupire Javna ustanova Pula Film Festival, a dio je programa Advent u Puli.