Impresivna slika koju je činilo više od 130 sajamskih suradnika, koji su tek dio od oko tisuću članova svih ekipa koje su tri desetljeća gradile Sa(n)jam knjige u Istri predvođeni Magdalenom Vodopija, direktoricom Sajma, snažan pljesak brojne publike i emotivna, radosna atmosfera ispred pulskog Doma hrvatskih branitelja. Rob Riemen, jedan od vodećih intelektualaca današnjice, nizozemski filozof, autor kultnog „Plemstva duha“, koji čita esej o knjizi, napisan baš za Pulu i njen Sajam. Čestitke uzvanika i gostiju na važnoj 30. obljetnici Sa(n)jam knjige u Istri, koji je Pulu i Istru upisao na europsku, ali i svjetsku književnu, kulturnu i umjetničku kartu. Sva se ta divna energija s podnevnog otvaranja ovogodišnjeg 30. Sa(n)jam knjige u Istri, koji do 8. prosinca donosi više od stotinu programa i publici predstavlja autore iz cijelog svijeta, prelila i u programe prvog sajamskog dana. Ovogodišnja identitetska tema Mikrokozmos  objedinjuje tridesetogodišnje sajamsko putovanje i dodire između Istre i Pule, kao sajamskog ishodišta i svijeta, a sasvim je prirodno programski dio 30. Sajma porinuo Histrokozmos. Ovaj „sajam u sajmu“ koji je oblikovan prošle godine u čast Franka Lukeža, najvećeg eno-gastronomskog znalca Istre, bio je u znaku važnog izdavačkog pothvata Hrvatske sveučilišne naklade i njene vrsne urednice Anite Šikić u sunakladi pulske Castropole i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Pred brojnom publikom, u iznimno emotivnoj atmosferi u programskoj cjelini Lukežijana u Crvenom salonu predstavljena je knjiga Franka Lukeža „Poslovice o iću i piću“. Ovu, inače prvu knjigu iz edicije Lukežijana je - prema zvučnim zapisima iz emisije Historia Histrie Radio Pule u kojoj je Franka Lukeža ugostio urednik i novinar Marko Percan te prema bilješkama iz arhive svoga oca o enogastronomskoj baštini Istre - priredila Petra Lukež i dobila velike pohvale za svoj rad.

 „Bilo mi je posebno bilo važno da u knjizi koja je nastala pretvaranjem govornog registra u pisani ostane njegov duh, njegova filozofija i promišljanje o hrani i životu. Za mene je svako poglavlje predstavljalo otkrivanje jednog aspekta njegovog pogleda na hranu, bilo kroz sastojke, poslovice ili kroz njegova zapažanja i anegdote. Strpljivo smo slagali sve elemente kako bismo prikazali njegov svijet i duh. S vremenom se sve posložilo u cjelinu koja je mnogo više od same zbirke poslovica“, kazala je Petra Lukež i naglasila da i ova knjiga pokazuje da je kuhanje u svijetu Franka Lukeža bilo više od pripreme jela – bilo je to čitanje povijesti, razgovor o tradiciji i ljubav prema rodnoj Istri, koja ne u čemu ne zaostaje. 

„Riječ je o eruditskom, arhivskom istraživanju Franka Lukeža, koje predstavlja sintezu gastronomskog, povijesnog i kulturnog nasljeđa Istre, rekla je između ostalog Anita Šikić naglasivši da će Lukežove „Poslovice o iću i piću“ biti važne i znanstvenicima različitih profila između ostalog, antropolozima, etnolozima, gastronomima, ali će doći i u mnoge obitelji, jer promiču Lukežovu misao da je hrana simbol zajedništva. 

Ukazavši da knjiga Franka Lukeža metodološki dodiruje i postavke historiografske struje francuske škole Annales, čiji je pionir na ovim prostorima bio profesor Miroslav Bertoša, autor pogovora Dragutin Lucić Luce i Frankov drug, kazao je: „U povijesti žive i mali ljudi sa svojim navikama, a Franko Lukež se uklapa u taj svijet. Bio je zanimljiv sugovornik, a kroz tekstove koji su objedinjeni u ovoj knjizi vratio je glas svih onih koji su te izreke o hrani i piću izgovarali u svakodnevnom životu u Istri i svjedočili o svojim navikama.“ S publikom je podijelio i priče iz svojih druženja s Frankom i zaključio: „U oštarijama i najpametniji čovjek ima pravo biti blesav, to su mjesta najveće demokracije i slobode.“ 

O Franku Lukežu govorio je Boran Kalčić, njegov veliki prijatelj, koji je uz Magdalenu Vodopija i inicijator Histrokozmosa. Ističući da je Lukež izrastao iz prve postratne generacije istarskih intelektualaca, koji su između ostalog oblikovali i Čakavski sabor, istaknuo je da se sredinom 1970-ih počinje ozbiljnije baviti gastronomijom i enologijom te da tada počinje i njegov nakladnički put koji je svoj zenit dosegao osnivanjem vlastite izdavačke kuće „Petko“. 

„Godine 1982. u izdanju Istarske naklade tiskana je prva zbirka recepata, koja je pogrešno zvana kuharicom, pod naslovom: „Istarska kuhinja: gastronomsko-turistički vodič“ Franka Lukeža i Branka Lovrića. Nadahnuti predgovor piše Milan Rakovac, a poglavlje o istarskim vinima jedan je od prvih objavljenih tekstova koji popularizira istarska vina i sadrži prve somelijerske savjete o sljubljivanju hrane i vina na teritoriju Istre. Ova, danas već mitološka „Istarska kuhinja“ doživjela je nakladu od sto tisuća primjeraka i objavljena je na hrvatskom, talijanskom, engleskom, njemačkom i slovenskom, kazao je Boran Kalčić. 

Kulturolog i voditelj promocije Aljoša Pužar, uz ostalo, je istaknuo je da knjiga Franka Lukeža oživljava i svijet istrovenetske Pule i njenih oštarija koji je bio potisnut. Posebne pohvale dobio je dizajner Matko Plovanić, koji je knjigu oblikovao u maniri najboljih starih majstora.

Suton uz knjigu prvog sajamskog dana obilježio je Dragan Velikić, autor koji je svojim djelima označio povijest Sajma, i kojeg - pokazalo je puno gledalište - pulska publika posebno cijeni i voli. Premijerno je predstavljen njegov „Bečki roman“ (Meandar Media), a povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, koji je i lik u romanu, urednik Branko Čegec, i voditelje promocije Emir Imamović Pirke suglasni su da je riječ o velikom romanu Dragana Velikića, koji ima osobnu pretpovijest i čita se u dahu. 

„Andrej je moj alter ego, iako je ovo knjiga bez alter ega“, kazao je Velikić koji je „Bečki roman“ pisao četiri godine, a jedan od „adrenalinskih udara“ zabilježio je kao njegov epilog. Bio je to i jedan od izabranih ulomaka koje je pročitao publici i dobio veliki aplauz. „Velikić je liku sebe, liku oca odlučio pristupiti radikalno, a kroz samooptužujuću sliku oca osvjetljava duge likove, likove sina i Olge“, kazao Čegec i posebno ukazao na način na koji je autor strukturirao roman. 

„Riječ je o višeslojnom romanu, vrlo kompleksne građe koji otkriva mračno bernhardovsko lice Austrije“, kazao je Zvonko Maković, a Velikić je poentirao i zaključio: „Buđenja nema bez suočavanja.“ 
„Identitet nije ono što nas razdvaja, već ono što dijelimo s drugima. Svi mogu živjeti istinu, stvarati ljepotu, činiti dobro. To je esencija bivanja čovjekom“, kazao je nizozemski filozof Rob Riemen na   predstavljanju svoje knjige „Umijeće postajanja čovjekom“  (TIM press). U  Razgovoru iza zavjese njegovu knjigu predstavili su Dijana Bahtijari i Andrea Matošević, a bila je to i uspješna završnica prvog dana 30. Sajma.

Rob Riemen je gost današnjeg, subotnjeg Doručka s autorom koji počinje u 11 sati u Kavani Mozart, a vodi ga Aljoša Pužar. Drugi sajamski dan u subotu, 30 prosinca, nastavlja se u 12.30 sati u Crvenom salonu gdje će u sklopu programa Mikrokozmos i Ljubljana bere biti održan okrugli stol Rodni mikrokozmosi. Sudjeluju: Alenka Zupančič i  Biljana Kašić, a moderatorica je Leonida Kovač. U 13.30 u Parku Monte Zaro bit će otvorena Staza Boška Obradovića uz zdravicu i glazbu. 

Program se nastavlja u 17 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja, kada počinje Histrokozmos. U programu Istra ispod kore  Tamara Obrovac predstavit će svoj projekt „Apoxiomenos recomposed“ (Cantus). Sudjeluju: Tamara Obrovac, Lada Kaštelan, Sean Poropat i Aljoša Pužar. U 17 sati u Centralnoj dvorani Histrokozmosovu Sagu o vinu predstavljaju sommelieri Hrvatskog sommelierskog kluba i vinari Istre. U 18 sati u Crvenom salonu u programu Intime Žarko Paić predstavlja „Knjigu lutanja“ (Litteris), a uz njega sudjeluju Andrej Nikolaidis i Andrea Matošević. U 19 sati u Crvenom salonu u programu Otok-Geto-Azil bit će predstavljena knjiga Donatelle di Cesare „Domaći stranci“ (DAF). Uz Donatellu Di Cesare, sudjeluju Katarina Penđer, Andrea Matošević i Iva Grgić Maroević. U 20 sati u Crvenom salonu Mikrokozmos predstavlja novi roman Ante Tomića „Nada“ (Hena com). Sudjeluju: Ante Tomić, Andrej Nikolaidis i Emir Imamović Pirke. 
U 18 sati u Plavom salonu na Libriću na Sajmu počinju „Šašave ure librokulture“, koje vodi Ludita, a u 19 sati Baka Libirić priča Priču za laku noć.

+12